 |
| Tehnički muzej u Zagrebu |
Uvod u blog
Biciklist sam. Bio sam vozač auta što mi dobro dođe u prometu jer poznam njihovu psihologiju. Auto ne želim više voziti jer smatram da ih je previše na cestama.
Blog objavljujem zato jer želim pomoći drugim biciklistima da se snađu u prometu i prometnim propisima.
Iz iskustva mogu napisati da su propisi i zakoni donešeni u korist vozača auta. Oni su ih i donosili. Bicikliste se ništa nije pitalo. Po trenutnim zakonima mi biciklisti smo osuđeni na smrt. To što smo još živi zahvaljujemo Božjoj zaštiti, nepridržavanju zakona, sreći i spretnosti.
Vožnja po opasnim hrvatskim cestama
 |
| Ovaj znak ne postoji u Hrvatskoj |
 |
| Ovako je svaki dan |
Bezbožni zakoni ne obavezuju u savjesti. Nitko nije dužan poštovati zakon koji ga ugrožava ili dovodi u životnu opasnost. Zato savjetujem svima da se voze po nogostupu gdje god postoji pazeći na pješake.
Vožnja po nogostupu
Ako nema pješaka, može se brzo voziti. Ako ima pješaka, brzinu treba prilagoditi gustoći i brzini pješaka, stanju i širini nogostupa. Kad se dostigne pješaka kojeg se ne može zaobići treba mu pozvoniti ili još bolje pritisnuti plastičnu igračku koja zacvili jer se pješaci boje zvonca.
 |
| Žuti jopac |
Sjašiti s bicikla ako se ne može voziti zbog gužve na nogostupu. Uostalom, kamo žuriti. Koliko puta sam se vozio iza pješaka, a da me uopće nisu primijetili. Ne treba ih uvijek obilaziti, vučeš se iza njih i uživaš u laganoj vožnji.
Ponekad propustim nekog biciklistu i vozim iza njega. On mi krči put. Ako nema bicikliste dobro dođe i malo brži pješak :-)
Jurnjava po nogostupu
Tko leti naleti. Na svijetu ima samo dvije vrsti ljudi: ljudi i neljudi, tako je i s biciklistima. Oni koji bezobzirno jure i plaše pješake često stradaju. Jedan takav me jednom prestigao. Nakon sto metara dostigao sam ga samo zato jer se zabušio u pješaka, pao, cvilio držeći se za nogu. Pješaku na sreću nije bilo ništa.
Pješački prelaz ili zebra.
Po zakonu ako nema označene biciklističke staze, mora se sjašiti i gurati bicikl preko zebre. Skoro nitko to ne radi. Čemu bicikl ako moraš svaki čas stati. Kako bi bilo vozačima da moraju stati i rivati auto preko biciklističke staze?
Zato savjet: na raskršćima sa semaforima onaj tko želi neka gura bicikl. Tko ne želi ne mora, ali nek pazi na prometnu policiju.
Na raskršćima bez semafora osobit oprez. Vozači su najčešće skoncentrirani na vozače i onu stranu u koju se uključuju. Uopće ne gledaju drugu stranu ima li pješaka ili biciklista. U tim situacijama treba gledati u vozača i čekati da ti da znak da te propušta, a ne ići na sreću. Najbolje je mahnuti mu rukom da se uključi i ići na sigurno kad ode. Ako te vozač propusti, mahneš mu u znak zahvalnosti, time mu pokazuješ da ima kulturnih biciklista.
Još jedan važan razlog zašto je sigurnije voziti po nogostupu nego po cesti: Bolje je da te iz sporedne ulice ili parkirališta udari auto malom brzinom iz blizine nego punom brzinom na glavnoj cesti.
Vožnja po dvosmjernoj biciklističkoj traci
To je traka koja ide po desnoj strani kolnika. Ovisno s koje strane se gleda. Ima je u Velikoj Gorici. Ttu traku su izmislili divljaci koji se po njoj nisu nikad vozili i neće nikada. Probao sam jednom i nikad više. Grozan osjećaj kad pol metra od tebe juri metalni čopor. Još nekako ako se voziš po onoj traci koja je uz rubnjak. Grdo je kad si u onoj suprotnoj traci. Radije platim kaznu ili još bolje, radije proučim plan grada i vozim se po nogostupu uz cestu na kojoj nema označene biciklističke trake.
Vožnja po jednosmjernoj biciklističkoj traci
Ima je u Zaprešiću, nije posvuda razvučena. Uglavnom dobro iskustvo jer je dosta široka.
Zagrebačke biciklističke trake na zelenom valu su jednosmjerna karta na groblje.
Biciklistička traka i semafor
Kad čekaš na semaforu preko sporedne ceste na biciklističkoj stazi. Osobito treba biti oprezan na desne skretače na glavnoj cesti jer im je zeleno kad i biciklistima i pješacima. Fučkaš kaj ti je zeleno i kaj si na svojoj stazi. Uvijek gledati lijevo i propustiti ih i još paziti na lijeve skretače iz suprotnog smjera.
Što kad se naiđe na idiotizam na nogostupu
Na primjer kad voziš po biciklističkoj stazi koja je lijepo označena na nogostupu i odjednom ti se ispriječi prometni znak. Po zakonu moraš kroz njega ili sjašiti i zaobići ga. Zato prekšiš zakon i u vožnji ga obiđeš. Pitao sam u vezi toga i rečeno mi je da je znak otprije, a staza naknadno označena. To što znak nije premješten treba pitati nadležne službe koje ne vrijedi ništa pitati.
Ima u Remetincu kod stanice za tehnički pregled nogostup pa označena biciklistička staza pa opet nogostup.
I kaj sad? Po zakonu malo pješači pa malo pedaliraj ili malo vozi po cesti pa malo skoči na stazu.
Čovjeka hvata ljutnja kad vidi kad se prekida biciklistička staza kod autobusne stanice u Savskom Gaju, a kod neke druge autobusne stanice traka se ne prekida nego vijuga iza stanice. Nedosljednost pri označavanju staza je obična neumnost. Ako Ima uvjeta za označavanje biciklističke staze onda neka se označi od točke A do točke B bez prekida. Ako se ne može onda radije ništa nego ovo što imamo.
Kako bi bilo vozačima da im se cesta odjednom prekine i dalje je nogostup.
Što kad se naiđe na sebično parkirano vozilo?
Na nepropisno parkirano i smetajuće vozilo zataknuti za brisač stakla ovu sličicu:
Parkiralište za bicikle
Ima ih svakojakih i većinom su od niškoristi.
Nekoliko stranica iz knjige:
Kultura parkiranja, Robert Maršanić, Rijeka, 2012.
Biciklisti u suprotnom smjeru
Ima ih sve više. Držati ih na oku.
Na sporednoj i slabo prometnoj cesti ići ravno na njih, nek se oni miću bilo na cestu, bilo na travu. Opasni su i još se ljute na tebe je se ti nisi njima maknuo. Iz iskustva znam da se oni uvijek maknu ali u zadnji čas jer se obično ljudi njima miču.
Na prometnoj i glavnoj cesti gledati u retrovizor (da, svaki biciklist bi MORAO imati retrovizor i šteta da to nije zakonom propisano). Držati na oku promet iza sebe, ispred sebe i na biciklistu u suprotnom smjeru. Ne obilaziti ga, to je opasno i pogibeljno. Ne micati se u stranu propuštajući ga. Ići ravno na njega i ako nema prometa neka on obilazi na koju god stranu hoće. Ako ima prometa, e onda iz iskustva učiniti ovo: obavezno stati i maknuti se iz prometa ako se ima gdje maknuti. Ako nema, samo staneš. Neka on obilazi i završi pod kotačima, ne ti. Jer ako ga pokušaš obići, može i on učiniti isto i dođe do sudara i obojica završite pod kotačima.
Snimio sam ih akcionom kamerom i poslao na prometnu policiju. Ništa nisu poduzeli jer je to bilo na sporednim cestama. Prestao sam ih snimati i vikati na njih jer ne vrijedi.
Psi i pasji vlasnici (nešto iz sudske prakse: legalis.hr)
Ne raspravljati se s njima nego odrešito tražiti da maknu psa. Ako neće onda neka snose posljedice.
Gradski psi su većinom razmaženi i spačeni, zlobni i bedasti. Ne dozvoliti da te nečije pseto njuška i liže i propinje se na tebe samo zato jer pasji vlasnik laže da ovaj neće ništa. Ako neće ništa, zašto se približava čovjeku?
Imati sprej protiv pasa i upotrijebiti ga svaki put kad pas priđe na manje od pola metra. Bolje spriječiti nego liječiti. Psi moraju biti na uzici i nositi brnjicu. Ako dođe do neugodnosti i napada treba slikati psa i vlasnika. Ako te grizne, zvat policiju ako treba i ne dati da pasji vlasnik ode. Mora dati svoje podatke radi psa koji mora na promatranje, a ti u antirabičnu stanicu na pregled. Je i to sam doživio. Srećom, spasile su me debele traperice. Nisam dizao tužbu.
Psa najuriš s kamenjem. Psi ne podnose kad žene viču na njih, užasno im smeta dok na muške ne trzaju. Obično je dovoljno sagnuti se kao da češ ga s kamenom ako i nema kamenja. Pametan pes pobegne. Zlobnog pesa moraš najuriti s kamenjem. Gradski pes se prepozna po tome što će potrčati za kamenom misleći da se igraš.
U vožnji biciklom ako pes trči za tobom ili ide prema tebi, obavezno stati i zakloniti se iza bicikla. Ako nastaviš vožnju može te ugristi. Psa najuriti kamenjem kojeg u Hrvatskoj ima u izobilju. Svejedno jesu li lutalice ili imaju vlasnika.
Ako se to često događa na putu kojim uvijek ideš, onda zapišeš vrijeme, mjesto, broj kuće i poslikaš pasji napad. Ako se pojavi vlasnik, upozoriš ga da će mu doći policija. Policija uvijek pita da li ste ga upozorili. Bedasti pasji vlasnik još se naruga da neka samo dođu! Napraviš fotografije i pošalješ na prometnu policiju. Tako se nekoć radilo. Danas poslikati s digitalnim aparatom, deti na interenet ali ne javno, npr. na postimage.com i poveznicu pismom na policiju poslati i neka se oni gombaju. Policija uvijek odgovori na pritužbu i izađu na teren. Obićno u roku mjesec dana.
Može se policiju nazvati i čekati ih da naprave zapisnik ako se želi podići tužba.
Prometna policija
Djed mi je jednom ispričao nešto kao prometni vic: na raskršću s jednakim pravom prednosti našli su se vatrogasci, hitna pomoć, policija i dizalica. Tko ima prednost? Ne sjećam se više točno redosljeda ali išlo je nekako ovako: prvo ide dizalica, pa vatrogasci, zatim hitna, a policija može čekati tri tjedna.
Najčešće ih se može vidjeti ispred birtija, a povremeno i u zasjedi. Dvaput su me vozači auta trknuli ali nisam bio povrijeđen dok sam pedalirao nogostupom jer nisu gledali ili nisu htjeli gledati. Moja je greška što nisam išao na sigurno.
Oba puta došli su na uviđaj ali po zakonu sam kriv i odustao sam od uviđaja da ne platim masnu kaznu. Dečki su u jednom slučaju bili manje ljubazni, u drugom slučaju su bili ljubazni. Sve ovisi kakvi dođu.
Jednom su me zaustavili u Velikoj Gorici zbog vožnje nogostupom, a ima dvosmjerna traka za bicikliste. Dali su mi opomenu.
Prometna policija provodi zakon selektivno. Jesu li ikada kaznili vozače auta koji opasno blizu pretiču nas bicikliste? Kad nam oduzimaju prednost, idu u škare ravno na nas. Nikada
I dalje se vozim nogostupom jer je sigurnije nego po cesti. Vožnja cestom je lutrija, ruski rulet, nužno zlo.
Biciklistička oprema
Svatko se oblači prema mogućnostima. Oni koji su svakodnevno na kotaču trebali bi nositi debele hlače. One štite od možebitnog psećeg ugriza, od vjetra, od povreda pri možebitnom padu i duže treba dok se ne pohabaju na sjedalici. Biciklističke tajice ne nosim jer ne odgovaraju mojim biciklističkim navikama.
Žene imaju nositi haljinu, to se podrazumijeva.
Biciklističku kacigu ne nosim jer mi je nepraktična. Nosim šiltericu koja me štiti od sunca, po zimi nosim zimsku kapu. Rukavice obavezne kad je ispod 10 stupnjeva C i ide se na dužu vožnju. Po ljeti nosim biciklističke rukavice, sunčane naočale koje štite od UV zračenja i mušica. Štite i od trave i zemlje koja frca kad netko kosi sa flaksericom. Kabanica protiv kiše. Ima više vrsti. Dvodijelna koja je nepraktična jer je teško navlačiti nepromočive hlaće na traperice. Jednodijelna do gležnja koja je praktična ali malo nespretna na biciklu. Jednodijelna kao jakna. Praktična ako ne pada jaka kiša. Dobro je imati onu dugačku i onu kao jaknu. Ne valjaju one kabanice koje se prodaju po trgovačkim centrima tanke kao plastićna vrećica. Poderu se brzo.
Za noge su cipele bolje od tenisica jer ima više zraka i čvršće su. Polucipele po ljeti, visoke cipele zimi i duple termo čarape. Ne treba komplicirati. Vjetrokva s kapuljačom koja se navuče ako jače puše. Po mogućnosti kričave boje.
Reflektirajući prsluk koji je obavezan noću i danju ako je slaba vidljivost. Iz iskustva znam da
U povjerenju: reflektirajući prsluk počeo sam koristiti nekoliko godina prije nego što je donešen zakon. Ogromna većina vozača je zahvalna kad vide biciklistu s prslukom i obilaze ga u velikomo luku. Nekima je svejedno.
Alat za popravak bicikla i dodatna oprema
Za prosječnu vožnju po okolici.
Uvijek nositi sa sobom, odnosno u maloj torbici na biciklu. Mala nožna pumpa, dvije rezervne zračnice sa auto ventilom i priborom za krpanje. Ziherica za vađenje komadića stakla, trnja, špene iz gume. Kad pukne zračnica, metne se rezrvna. Krpa se ako pukne i zadnja rezervna. Komplet alata ovisno o biciklu. To mogu biti imbus ili viljuškasti ključevi.
Montirači za skidanje gume, napinjači.
 |
| montirači |
 |
| napinjači |
Vreća koja služi za prevoz tereta, za sjesti. Bisage za teret, hranu. Ne mogu shvatiti dečke koji kilometrima tegle na leđima teški ruksak, a mogli bi metnuti nosač za teret. Pogrešno misle da će uštedjeti na snazi ako bicikl bude par kila lakši. Brzinomjer. Mora biti kvalitetan, po mogućnosti bežični jer žični se hoće pošemeriti na neravnim cestama. Svjetla na baterije ili na dinamo. Dobro je imati oboje. Prednost dinama je što ne ovisiš o baterijama, nedostaci su što treba više snage kad je snaga već na izmaku. Ne svijetli dok bicikl stoji. Prednost baterija je što daju jaku svjetlost, dugo traju i svijetle dok bicikl stoji. Nedostaci su skupe baterije. Dobre su i punjive baterije ali one nisu najpouzdanije.
Zvonce i gumeni jopac koji zacvili na pritisak.
 |
Razlozi bušenja guma. Najčeće je zbog tanke vanjske gume koje su loše uvozne kakvoće i brzo se poderu. Oštro kamenje je probitačno za gume u najviše slučajeva, zatim slijedi staklovina od pijače na cesti i nogostupu ispred vražjih birtija. Staklovina od automobilskih prozora je drukčija, nije oštra zbog posebne obrade stakla i nije opasna. Zatim slijedi trnje pa špena.
Oslobodi se vanjska guma sa montiračima. Izvadi se zračnica. Napumpa i traži mjesto gdje je probušena. Dobro dođe ako se može uroniti u vodu. Ako ne, prisloni se uz lice i pomiće dok se ne osjeti zrak. To mjesto se zaokruži s kemijskom olovkom radi naknadnog krpanja. Zračnicu položiti na kotač tako da se ventil poklopi s rupom za ventil na felgi. Zato treba zapamtiti stranu kad se vadi zračnica. Rupa na zračnici pokazuje sada gdje je rupa na vanjskoj gumi. Prstima provjeriti vanjsku gumu ima li što u njoj. Ako je probušena od kamena obično je trag kao da je zarezana i ne nađe se ništa. Komadić stakla, trn ili špenu iščeprkati sa zihericom inaće si udesiš novu zračnicu. Probušenu gumu krpam doma. Na vožnji stavljam rezervnu jer sam prije gotov.
Ručne i nožne pumpe
Sve one male prenosne pumpice, ručne i nožne ne valjaju ništa. A skupe su.
Koristim plastičnu, nožnu pumpu jer se manje umorim. Imao sam metalnu ali se iskrivila.
Benzinske crpke imaju zračni kompresor. Punjenje kompresorom je gotovo za par sekundi.
Dobro je što su izmislili zračnice sa auto ventilom. (schrader)
Donešeni zakoni
Svrha zakona trebala bi biti osigurati sigurnu vožnju bez nepotrebnih i smiješnih ograničenja. Ovo što imamo daleko je od toga. Dovoljno je na internetu pogledati kako to rade Danci. Njihovi teretni bicikli ne bi bili dopušteni u Hrvatskoj.
Kod njih postoji izraz zagušenje biciklističkog prometa.
Ne tako davno kod nas su žene vozile do 50 (pedeset) litara mlijeka na plac. Danas bi ih kaznili. Isto tako vozili su jedni druge na biciklu kad je trebalo ići doktoru. Danas je to kažnjivo ako nemaš bicikl tandem.
Istina je da treba biti reda i zakona ali ti zakoni ne smiju sputavati jedne (bicikliste), a privilegirati druge (vozače auta) koji imaju bitno manja ograničenja.
Smiješno je kad u zakonu piše da prikolica za bicikl ne smije biti šira od 80 cm, a ukupna masa ne smije priječi 50 kg. Ono što piše pod ukupnu masu obuhvaća vučno vozilo, osobe u vozilu i masu priključnog vozila zajedno s teretom ako se doslovno shvati. To bi onda bilo 20 kg bicikl, 75 kg vozač, 20 kg prikolica, i oko 30 kg teret. Ukupna masa bila bi 145 kg, 95 kg više od dopuštenog. Ako su mislili na ukupnu masu samo na prikolicu s teretom, i to je smiješno. Prikolica oko 20 kg ako se hoće voziti ozbiljan teret i preostane 30 kg za teret. Ni vreća cementa. Ma zakonodavac dela bedake od biciklista.
1. Okvir bicikla 2. Upravljač 3. Zvonce 4. Prednje svijetlo bijele boje 5. Sjedalo 6. Prtljažnik 7. Prednja i stražnja vilica 8. Blatobrani 9. Kotači 10. Katadiopteri (mačje oči) narančaste ili bijele boje 11. Prednja i stražnja kočnica 12. Dinamo uređaj 13. Stražnje pozicijsko svijetlo crvene boje 14. Lanac 15. Pedale 16. Nožica za parkiranje bicikla.
ZAKON O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA
(Fotografije su sa interneta)
I. OSNOVNE ODREDBE
Članak 2.
18) »biciklistička traka« je dio kolnika namijenjen za promet bicikala koji se prostire uzduž kolnika i koji je obilježen uzdužnom crtom na kolniku i propisanim prometnim znakom,
 |
| Biciklistička staza |
19) »biciklistička staza« je izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom,
28) »vozilo« je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim dječjih prijevoznih sredstava, prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pri tom ne kreću brzinom većom od brzine čovječjeg hoda,
49) »bicikl« je vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće isključivo snagom vozača ili koje je opremljeno pedalama i pomoćnim električnim motorom čija najveća trajna snaga nije veća od 0,25 kW i koja se progresivno smanjuje do nule kad brzina dostigne 25 km/h, ili prije, ako vozač prestane pokretati pedale,
 |
| bicikl |
 |
| bicikl s pomoćnim el. motorom |
55) »prikolica« je priključno vozilo konstruirano tako da ukupnu masu preko svojih osovina prenosi na kolnik,
 |
| Prikolica za bicikl |
 |
| Prikolica za bicikl |
61) »nosivost« je dopuštena masa kojom se vozilo smije opteretiti do najveće dopuštene mase određene podzakonskim propisima ili prema deklaraciji proizvođača vozila s obzirom na dopuštena opterećenja nosivih sklopova,
62) »masa vozila« je masa vozila u stanju spremnom za vožnju (masa praznog vozila) u skladu s homologacijskim zahtjevima,
63) »ukupna masa« je masa vozila zajedno s masom tereta koji se prevozi na vozilu, uključujući i masu osoba koje se nalaze na vozilu te masu priključnog vozila s teretom, ako je ono pridodano vučnom vozilu,
64) »najveća dopuštena masa« je masa vozila zajedno s njegovom nosivošću,
66) »sudionik u prometu na cesti« je osoba koja na bilo koji način sudjeluje u prometu na cesti,
67) »sudionik u prometnoj nesreći« je svaki sudionik u prometu na cesti koji je na bilo koji način sudjelovao u prometnoj nesreći,
68) »vozač« je osoba koja na cesti upravlja vozilom,
70) »pješak« je osoba koja sudjeluje u prometu, a nije vozač niti putnik u vozilu ili na vozilu,
84) »kolona« je niz od najmanje tri vozila, osim bicikla, traktora, radnog stroja i zaprežnog vozila, koja su zaustavljena na cesti ili se kreću istom prometnom trakom u istom smjeru, pri čemu su brzina kretanja vozila i postupci vozača međusobno uvjetovani i između kojih ne može bez ometanja ući drugo vozilo,
85) »smanjena vidljivost« postoji ako zbog nepovoljnih atmosferskih ili drugih prilika (magle, snijega, kiše, prašine, dima i sl.) vozač ne može jasno uočiti druge sudionike u prometu ili prometni znak na udaljenosti od najmanje 200 m na cesti izvan naselja, odnosno od najmanje 100 m u naselju,
86) »prometna nesreća« je događaj na cesti, izazvan kršenjem prometnih propisa, u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula, ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne nesreće, ili je izazvana materijalna šteta. Nije prometna nesreća kada je radno vozilo, radni stroj, motokultivator, traktor ili zaprežno vozilo, krećući se po nerazvrstanoj cesti ili pri obavljanju radova u pokretu, sletjelo s nerazvrstane ceste ili se prevrnulo ili udarilo u neku prirodnu prepreku, a pritom ne sudjeluje drugo vozilo ili pješak i kada tim događajem drugoj osobi nije prouzročena šteta,
87) »materijalna šteta u prometnoj nesreći« je šteta nastala na vozilima koja su sudjelovala u prometnoj nesreći ili na objektima, prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama,
II. OVLAŠTENJA ZA NADZOR I
UREĐENJE PROMETA
Članak 5.
(1) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u skladu s odredbama ovoga Zakona, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, uređuju promet na svom području tako da određuju:
5. promet pješaka, biciklista, vozača mopeda, turističkog vlaka i zaprežnih kola, gonjenje i vođenje stoke,
10. pješačke zone, sigurne pravce za kretanje školske djece, posebne tehničke mjere za sigurnost pješaka i biciklista u blizini obrazovnih, zdravstvenih i drugih ustanova, igrališta, kino dvorana i sl.,
V. PROMETNA PRAVILA
1. OPĆE ODREDBE
Članak 34.
(1) Sudionici u prometu dužni su postupati u skladu s propisima o prometnim pravilima, prometnim znakovima postavljenim na cesti, prometnim svjetlima te znakovima i naredbama ovlaštenih osoba.
(2) Sudionici u prometu dužni su postupati u skladu s prometnim znakovima postavljenim na cesti i kad time odstupaju od propisa o prometnim pravilima. Sudionici u prometu dužni su postupati prema značenju prometnih svjetala i kad se to značenje razlikuje od pravila o prednosti prolaska izraženom na istom mjestu drugim prometnim znakom.
(3) Sudionici u prometu dužni su postupati i prema zahtjevima izraženim pomoću znakova ili po naredbama što ih daju ovlaštene osobe i kad time odstupaju od propisanih prometnih pravila ili značenja prometnih znakova postavljenih na cesti i značenja prometnih svjetala.
Članak 35.
(2) Vozač je dužan sa ceste i cestovnog zemljišta ukloniti i predmete i tvari koje s njegova vozila padnu na cestu i cestovno zemljište te predmete koje je pri zaustavljanju vozila ostavio na cesti. Vlasnik vozila kao i druga osoba dužna je postupiti na isti način i u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Ako vozač, vlasnik vozila ili druga osoba ne postupi u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, o njegovom trošku to će učiniti pravna ili fizička osoba obrtnik, kojoj je povjereno održavanje cesta.
(4) Vozač će s kolnika ukloniti predmete na koje naiđe tijekom vožnje, ukoliko time ne ometa sigurnost prometa, ili će o tome obavijestiti tijelo nadležno za održavanje cesta ili policiju.
2. RADNJE VOZILOM U PROMETU
Članak 47.
(1) Vozilo se kreće desnom stranom kolnika, odnosno biciklističkom stazom ili trakom uz desni rub kolnika ili ceste u smjeru kretanja, a na traci ili stazi uređenoj i obilježenoj za dvosmjerni promet bicikala, desnom stranom trake ili staze u smjeru kretanja.
7. PROPUŠTANJE VOZILA I PREDNOST PROLASKA
Članak 57.
(6) Vozač koji pri skretanju presijeca biciklističku stazu ili traku koja se pruža uzduž kolnika kojim se kreće, dužan je propustiti bicikle koji se kreću po biciklističkoj stazi ili traci u istom ili suprotnom smjeru.
10. PRETJECANJE I OBILAŽENJE
Članak 73.
(1) Vozač ne smije pretjecati drugo vozilo, osim bicikla, mopeda i motocikla bez bočne prikolice, neposredno ispred raskrižja ili na raskrižju koje nije s kružnim tokom prometa, ili neposredno ispred prijelaza ceste preko željezničke ili tramvajske pruge u istoj razini bez branika ili polubranika i na tom prijelazu.
12. ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE
Članak 82.
(1) Vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo:
1) na obilježenome pješačkom prijelazu i na udaljenosti manjoj od 5 m od tog prijelaza i na prijelazu biciklističke staze preko kolnika,
8) na biciklističkoj stazi, odnosno traci,
Članak 84.
(1) Policijski službenik ili službenik jedinice lokalne samouprave, naredbom će odrediti da se vozilo premjesti na drugo mjesto ako je zaustavljeno ili parkirano na cesti na kojoj ugrožava sigurnost prometa ili ometa normalan tok prometa i kad je parkirano ili zaustavljeno:
9) na biciklističkoj stazi ili traci, ili na prijelazu biciklističke staze, odnosno trake preko kolnika,
14. VUČA PRIKLJUČNIH I ZAPREŽNIH VOZILA
(1) U prometu na cesti biciklom i mopedom smije se vući prikolicu s dva kotača pričvršćenu tako da je osigurana stabilnost vozila. Prikolica ne smije biti šira od 80 cm, a ukupna masa ne smije biti veća od 50 kg. Na stražnjoj strani mora imati dva katadioptera propisana za priključna vozila.
16. UPOTREBA SVJETALA U PROMETU
Članak 101.
(1) Na vozilu u prometu na cesti noću i u slučaju smanjene vidljivosti moraju biti upaljena svjetla i to:
(2) Od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću), a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu mora biti upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani, a na zaprežnom vozilu najmanje jedno svjetlo na prednjoj strani i najmanje jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani, ili samo jedna svjetiljka koja je izrađena tako da se s prednje strane vozila vidi bijelo svjetlo, a sa stražnje strane vozila crveno svjetlo.
Članak 103.
Iznimno od odredaba članka 101. ovoga Zakona, ne mora imati upaljena svjetla:
3) bicikl, moped i motocikl bez bočne prikolice koji nema akumulatora kad su zaustavljeni ili parkirani u naselju uz sam rub kolnika.
19. PROMET BICIKALA, MOPEDA I MOTOCIKALA
Članak 112.
(1) Vozači bicikla dužni su se kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu kolnika.
(2) Ako se dva ili više vozača bicikala, mopeda ili motocikala kreću u skupini, dužni su kretati se jedan iza drugoga.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 113.
(1) Vozač bicikla, mopeda i motocikla mora upravljati vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu, a osobito ne smije skidati istodobno obje ruke s upravljača,
pridržavati se za drugo vozilo, prevoziti, vući ili gurati predmete koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom ili ugrožavati druge sudionike u prometu.
(2) Vozač bicikla koji se kreće kolnikom na javnoj cesti dužan je noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti biti označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbi ovoga članka.
Članak 114.
(1) Vozač motocikla ili mopeda te vozač lakog četverocikla bez zaštitne kabine i četverocikla bez zaštitne kabine, kao i osobe koje se prevoze na tim vozilima, moraju, za vrijeme vožnje na cesti, na glavi nositi propisanu, homologiranu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu.
Zaštitnu kacigu, za vrijeme vožnje na cesti, na glavi moraju nositi i vozači bicikla mlađi od 16 godina.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač motocikla, mopeda, lakog četverocikla bez zaštitne kabine i četverocikla bez zaštitne kabine, kao i osoba koja se prevozi tim vozilima, ako postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač bicikla ako postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka.
21. KRETANJE PJEŠAKA
Članak 128.
(1) Pješak koji gura ručna kolica, bicikl, moped ili motocikl, osobe koje se kreću pomoću prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pri tom ne kreću brzinom većom od brzine čovječjeg hoda te organizirana kolona pješaka moraju se kretati uz desni rub kolnika u smjeru kretanja.
24. PROMET NA AUTOCESTI, BRZOJ CESTI I CESTI NAMIJENJENOJ ISKLJUČIVO ZA PROMET MOTORNIH VOZILA
Članak 139.
(1) Autocestom, brzom cestom i cestom namijenjenom isključivo za promet motornih vozila ne smiju se kretati pješaci, zaprežna vozila, bicikli i životinje, pomoćna pješačka sredstva, kao ni vozila koja ne mogu razviti brzinu kretanja veću od 60 km/h.
 |
| Zabrana ulaska određenih vrsta vozila na autocestu ili cestu namijenjenu isključivo za promet motornih vozila |
28. TERET NA VOZILU
Članak 154.
(1) Vozilo u prometu na cesti ne smije se opteretiti iznad najveće dopuštene mase ili dopuštenoga osovinskog opterećenja, utvrđenih posebnim propisom ili preko najveće dopuštene mase, kao niti preko dopuštenoga osovinskog opterećenja upisanog u prometnu dozvolu ili preko mogućnosti koje dopuštaju osobine ceste utvrđene prometnim znakom.
(2) Teret na vozilu mora biti tako raspoređen i prema potrebi pričvršćen i pokriven da:
1) ne ugrožava sigurnost sudionika u prometu i ne nanosi štetu cesti i objektima na cesti,
2) ne umanjuje stabilnost vozila i ne otežava upravljanje vozilom,
3) ne smanjuje vozaču preglednost nad cestom,
4) ne stvara suvišnu buku i da se ne rasipa po cesti,
5) ne zaklanja svjetlosne i svjetlosno-signalne uređaje na vozilu, registarske pločice i druge propisane oznake na vozilu.
Članak 157.
(1) Na biciklu, mopedu i motociklu ne smije se prevoziti predmete šire od 50 cm sa svake strane vozila.
(2) Na prikolici bicikla i mopeda ne smije se prevoziti predmete šire od 80 cm.
29. PRIJEVOZ OSOBA VOZILIMA
Članak 161.
(1) Vozač bicikla stariji od 18 godina može na biciklu prevoziti osobe starije od osam godina samo ako se na biciklu nalaze posebna sjedala za svaku osobu, držač za ruke i noge, odnosno pedale.
 |
| tandem |
(2) Vozač bicikla stariji od 18 godina može na biciklu prevoziti dijete do osam godina starosti, ako je na biciklu ugrađeno posebno sjedalo, prilagođeno veličini djeteta i čvrsto spojeno s biciklom te ako dijete na glavi nosi propisanu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu.
(3) Vozač bicikla, mopeda i motocikla ne smije prevoziti osobu koja je pod utjecajem droga ili lijekova ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.
IX. VOZAČI
1. UVJETI ZA UPRAVLJANJE VOZILIMA
(3) Vozač vozila za vrijeme vožnje ne smije upotrebljavati mobitel niti druge uređaje na način koji bi umanjio mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom.
(4) Mobitel se može koristiti za vrijeme vožnje ako se upotrebljava naprava koja omogućava njegovo korištenje bez upotrebe ruke.
 |
| Poveznica na web stranicu |
Članak 197.
Vozač koji upravlja vozilom u prometu na cesti mora biti tjelesno i duševno sposoban upravljati vozilom te za to imati potrebno znanje i vještinu.
(10) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač bicikla i zaprežnog vozila ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka ili ako je pod utjecajem droga ili lijekova.
4. STJECANJE PRAVA NA UPRAVLJANJE VOZILIMA
Članak 215.
(1) Biciklom na cesti smije upravljati osoba koja je navršila 14 godina.
(2) Djeca s navršenih devet godina koja su u školama osposobljena za upravljanje biciklom i za to im je izdana potvrda, smiju samostalno upravljati biciklom na cesti,
a druga djeca s navršenih devet godina samo u pratnji osobe koja je navršila 16 godina.
(3) Program osposobljavanja za vožnju biciklom, program biciklističkog ispita i obrazac potvrde iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar nadležan za poslove obrazovanja.
PRAVILNIK O TEHNIČKIM UVJETIMA VOZILA U PROMETU NA CESTAMA
II. DIMENZIJE I MASE VOZILA
Članak 11.
(1) Odnos bruto snage motora izražene u kilovatima i najveće dopuštene mase vozila izražene u tonama mora biti:
6) za vozila na električni pogon;
b) s napajanjem iz vlastitog izvora električne energije:
– za vozila namijenjena prijevozu osoba – najmanje 3 kW/t, osim za bicikle s električnim motorom,
III. UREĐAJI NA MOTORNIM I PRIKLJUČNIM VOZILIMA
1. Uređaji za upravljanje vozilom
Uređaji za označivanje vozila
Članak 29.
Pod uređajima za označivanje motornih i priključnih vozila, prema ovome Pravilniku, podrazumijevaju se:
8) katadiopteri;
Članak 37.
(2) Dva prednja bijela katadioptera na priključnom vozilu moraju biti ugrađena i izvedena tako da ne smiju biti trokutasta oblika, a dva stražnja crvena katadioptera na priključnom vozilu moraju biti ugrađena i izvedena u obliku istostraničnog trokuta, s vrhom okrenutim gore i stranicom veličine najmanje 0,15 m.
(4) Katadiopter mora imati svjetleću površinu najmanje od 20 cm2.
(5) Katadiopteri na vozilu moraju biti postavljeni približno okomito na površinu ceste.
(6) Udaljenost svjetleće površine katadioptera od površine ceste ne smije biti veća od 0,90 m ni manja od 0,35 m, osim kod vozila sa dva ili tri kotača kod kojih najmanja udaljenost od površine ceste može iznositi 0,25 m.
(7) Ako je ugrađen samo jedan prednji ili samo jedan stražnji katadiopter, on mora biti postavljen u uzdužnoj srednjoj ravnini vozila.
5. Uređaji za davanje zvučnih znakova
Članak 48.
(1) Uređaj za davanje zvučnih znakova na motornom vozilu mora biti ugrađen i izveden kao najmanje jedan uređaj tako da daje jednolične zvukove nepromjenljiva intenziteta.
(3) Komanda uređaja za davanje zvučnih znakova mora biti postavljena tako da je pristupačna vozaču za vrijeme vožnje.
V. UREĐAJI NA BICIKLIMA, MOPEDIMA I LAKIM ČETVEROCIKLIMA
Članak 81.
Na biciklima i mopedima mora biti ugrađena i izvedena za svaki kotač najmanje po jedna kočnica tako da su međusobno neovisne, s tim što kočnica na prednjem kotaču mora biti ručna.
Članak 82.
(1) Jedno ili dva simetrično postavljena svjetla za osvjetljavanje ceste na biciklima i mopedima moraju biti izvedena i pričvršćena na prednjoj strani bicikla, mopeda, mopeda s tri kotača i lakog četverocikla. Mopedi s tri kotača i laki četverocikli koji su širi od 1,30 m moraju imati dva svjetla za osvjetljavanje ceste simetrično raspoređena prema uzdužnoj okomitoj ravnini vozila.
(2) Svjetlost koju daje svjetlo iz stavka 1. ovoga članka mora biti bijele boje, a udaljenost svjetleće površine toga svjetla od površine ceste ne smije biti veća od 1,20 m ni manja od 0,40 m kod mopeda ili 0,50 m kod mopeda s tri kotača i lakih četverocikla.
(3) Jedno ili dva simetrično postavljena stražnja pozicijska svjetla crvene boje na biciklu i mopedu moraju biti izvedena i pričvršćena na zadnjoj strani vozila.
Mopedi s tri kotača i laki četverocikli koji su širi od 1,30 m moraju imati dva stražnja pozicijska svjetla simetrično raspoređena prema uzdužnoj okomitoj ravnini vozila.
(4) Udaljenost svjetleće površine svjetla iz stavka 3. ovoga članka od površine ceste ne smije biti manja od 0,25 m ni veća od 0,90 m.
(5) Svjetla iz stavka 3. ovoga članka mogu biti izvedena zajedno s katadiopterima.
(6) Mopedi, mopedi s tri kotača i laki četverocikli koji imaju duga svjetla, moraju udovoljavati zahtjevima iz članka 24. ovoga Pravilnika.
(7) Mopedi s tri kotača kao i laki četverocikli koji imaju kabinu vozača moraju imati i pokazivače smjera.
(8) Mopedi prvi put registrirani u Republici Hrvatskoj nakon 1. siječnja 1995. godine, mopedi s tri kotača kao i laki četverocikli moraju imati stop-svjetla sukladno članku 41. ovoga Pravilnika.
Članak 83.
(1) Jedan ili dva simetrično postavljena netrokutasta katadioptera crvene boje moraju biti ugrađeni i izvedeni na stražnjoj strani bicikla, mopeda, mopeda s tri kotača i lakog četverocikla,
a po jedan katadiopter žute ili narančaste boje – na svakoj strani pedale (s prednje i stražnje strane) za bicikle i mopede s pedalama.
Mopedi s tri kotača i laki četverocikli širi od 1 m moraju imati dva netrokutasta katadioptera crvene boje, simetrično raspoređena prema uzdužnoj okomitoj ravnini vozila, maksimalno udaljena od bočnog ruba vozila 0,40 m.
(2) Udaljenost reflektirajuće površine stražnjega crvenog katadioptera od površine ceste ne smije biti manja od 0,25 m ni veća od 0,90 m.
(3) Reflektirajuća površina stražnjega crvenog katadioptera mora iznositi najmanje 8 cm.
(4) Na bočnim stranicama prednjega i stražnjeg kotača bicikla moraju biti izvedena reflektirajuća tijela koja reflektiraju svjetlost bijele ili žute boje.
Članak 84.
(1) Na mopedu i lakom četverociklu mora postojati uređaj za davanje zvučnih znakova.
(2) Uređaj za davanje zvučnih znakova na biciklu, mopedu, mopedu s tri kotača i četverociklu mora biti ugrađen i izveden tako da udovoljava uvjetima propisanim u članku 48. ovoga Pravilnika.
VIII TEHNIČKI UVJETI KOJIMA MORAJU ODGOVARATI POJEDINI UREĐAJI NA VOZILIMA
Članak 101.
(3) Kratko svjetlo na biciklu ili mopedu mora biti izvedeno i podešeno tako da osvijetljeni dio ravne ceste nije dulji od 50 m ni kraći od 10 m.
Članak 102.
(3) Uređaji za davanje zvučnih znakova, kao što su zvonce, truba ili sirena na mopedu,
moraju biti ugrađeni i izvedeni tako da im jakost zvuka ne smije biti manja od 70 dB(A).
Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi
**Dodatak**
Biciklistička staza je posebno izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikla, odvojena je od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom. Širina jednog prometnog traka za bicikliste je najmanje 100 cm. Kad se staza izvodi uz prometne trakove za motorni promet, denivelira se rubnjakom i gradi na sigurnosnoj udaljenosti od min. 0,75 m od ruba prometnog profila.
(Leksikon cestovnog prometa, Ante Divić, Zagreb, 2013).
- primjedba: Ta sigurnosna udaljenost je zbog toga da bicikliste ne zahvati retrovizor koji dobrano strši na autobusima i kamionima. To znači da bi biciklistička staza trebala biti označena s dvije žute trake; jedna 0,75 m od ruba rubnjaka i druga 100 cm udaljena od prve. Staze su uobičajeno nacrtane tako da je samo jedna žuta traka 1m udaljena od ruba ceste i biciklisti su u opasnosti, a da i nisu svjesni. Na takvim stazama voziti uz onu jedinu traku. Ako nađem propisno označenu biciklističku stazu kako je gore navedeno, metnuti ću je u blog.
Fotografije su većinom preuzete sa interneta.
