utorak, 26. studenoga 2024.

Kad okultna oligarhija igra poker s Rusima

Google daje 2 rezultata, a yahoo otprilike 89 kad se traži pojam: anglosasi and "okultna oligarhija"

Google je očito pristran i jednostran umjesto da bude neutralan i isporuči sve što ima na tu temu. 
Kakav je google, takvi su i mediji; elektronički i tiskani. Takvi su i protuhrvatski političari poput Plenkovića. 

Rezultat te politike je saborska Deklaracija o Ukrajini u kojoj mi, hrvatska sirotinja pružamo humanitarnu i tehničku pomoć. Primamo ukrajinske izbjeglice koji se mogu besplatno voziti vlakom, javnim zagrebačkim prijevozom i tko zna što sve još. Hrvatska sirotinja i beskućnici se ne mogu besplatno voziti vlakom.

Briselski poslušnik Plenković ide dalje od deklaracije i šalje novčanu i vojnu pomoć.
Plenković i protuhrvatski sabor ljube daljnjega svoga, a mrze bližnjega svoga, npr. postradale u potresu na Banovini koji su prosvjedovali protiv Plenkovića.

Pravu istinu o uzrocima rata u Ukrajini treba dublje tražiti, a ne samo kliknuti na nekoliko vodećih domaćih portala s vijestima. 

Emil Čić piše da je britanska masonerija protiv Hrvatske.
Iz toga možemo zaključiti da koga Britanci podržavaju, taj je zapravo njihova žrtva koja radi u njihovom interesu. Npr. Ukrajina. Ukrajince treba žaliti.

Na X (bivšem twitteru) je objavljeno kako američki dužnosnici spletkare kako zbaciti Ukrajinskog predsjednika Janukoviča.
Također piše i da se NATO neće širiti na istok.

Kako se za nekoga tko ima atomsko oružje može reći da blefira samo zato jer ga oklijeva baciti?
Ako pas reži na tebe, hoćeš li ga još više dražiti govoreći: "Ma cucak samo blefira!" 
A ovdje imamo još veću opasnost od psa!

Najgore je nastradati zbog tuđe neumnosti. 
Nadajmo se, molimo i postimo da ove ilustracije ne postanu stvarnost.









nedjelja, 24. studenoga 2024.

Oslobodi nas, Bože, kuge, gladi i rata. Oslobodi nas i od zlih hakera i gubitka internetske veze. (Dodatak kako je to nekoć prije interneta bilo)



Neka atomska gljiva ostane samo kao ilustracija, a američku duboku državu koja izaziva svjetski rat neka sredi sveti Mihael.

Na internetu je vijest o oštećenom podmorskom internetskom kablu u Baltičkom moru.



Kad god se pruži prilika treba preuzimati knjige s interneta. 
Prije mjesec i pol hakeri su napali archive.org koji se još nije oporavio.
Digitalne knjižnice nastaju i nestaju.
Internet može zatajiti zbog sabotaže ili kvara. 



Ako međunarodni internet postane nedostupan, još može raditi internet na državnoj razini. 
Ako i on zataji onda smo u predinternetskom ili postinternetskom vremenu.

Bilo bi idealno kad bi svaki župnik i redovnička zajednica na računalu imali sve knjige koje sam stavio na internet i u oblak. Tada bi knjige bile dostupne ako ne bi bilo interneta.
Uz dostupan internet to bi  pomoglo i onima koji nemaju internetsku vezu. Dođu k župniku s memorijskom karticom ili USB tvrdim diskom i preuzmu si knjige.

Ni struje neće biti vječno.
Bilo bi idealno kad bi župne knjižnice dale ispisati (isprintati) te stare skenirane knjige jer je papir još uvijek trajniji i pristupačniji od elektroničkog izdanja. 
Makar se radi o tisućama knjiga, našlo bi se mjesta u župnim knjižnicama i dvorovima.

Ovo sve me podsjeća kad sam išao piratima po igrice za Amigu 500
Amiga 500

Pirati su bili ljudi koji su u stanu ili poštom prodavali igrice kojima je razbijena zaštita. Igrice su preko modema preuzimali od stranih pirata.
Amiga modem. Najveća brzina 1200 bit/s

U vrijeme Jugoslavije zakoni u vezi softvera i autorskih prava nisu bili kao danas, a ni originalne igrice se nisu mogle kupiti kao danas. Tako da su pirati bili korisni jer su prodajom softvera širili računalnu pismenost. 
Nazvao bih pirata iz telefonske govornice i dogovorio vrijeme. 
Kod pirata bih preuzeo katalog ispisan na matričnom pisaču. Za igrice sam doznao preko časopisa Moj mikro i drugih. Rekao bih piratu koje hoću igrice i on bi stavio diskete od 3,5" u Amigu i u vanjsku disk jedinicu i iskopirao igrice sa x-copy programom. 
X-Copy

Trebalo je oko par minuta po disketi koje sam kupio zajedno s igricom. Nije bilo skupo. No-name diskete. I igrice nisu bile skupe. Najviše sam volio simulacije borbenih aviona,
F/A-18 Interceptor

logičke igre, strategije i mozgalice. 
Sve je to bilo oko 1988 do 1991. 
Oko 2007. nabavio sam prijenosno računalo i iz nostalgije WinUAE emulator Amige na Windowsima. Držalo me neko vrijeme. Sada si obično pustim muziku s Amiga demoa jer je Amiga bila i ostala poznata po odličnoj muzici.




utorak, 19. studenoga 2024.

Ivana Brlić-Mažuranić. Izložba u povodu 150. obljetnice rođenja

Predvorje u Gradskoj knjižnici na Starčevičevom trgu, Zagreb, 8. studenoga 2024.