Neposredne opasnosti od atomske eksplozije su udarni val, vručina i zračenje. Težina njihovog učinka ovisi o veličini i vrsti oružja, udaljenosti ili visini eksplozije, vremenskih uvjeta i vrsti zemljišta.
UDARNI VAL
Eksplozija uzrokuje početni udarni val. Još razorniji je stlačeni zrak uzrokovan brzim širenjem vatrene kugle. Udarni val koji putuje od središta eksplozije ruši zgrade, drveće i pun je letećih krhotina puno prije dolaska toplinskog vala. Otprilike pola energije izazvane eksplozijom širi se na ovaj način.
Kad prođe udarni val, zrak se vraća natrag u prazni prostor uzrokujući još štete. Na udaljenostima gdje je početni udar samo oslabio zgrade, ovaj vakuumski učinak će ih srušiti.
VRUČINA
Toplinsko zračenje (toplina i svjetlost) koje je uzrokovano atomskom eksplozijom dostiže temperature veće nego na suncu. Zapaljivi materijali blizu središta eksplozije će se zapaliti ili čak ispariti. U slučaju bombe bačene na Hirošimu, izložena koža bila je opečena na udaljenosti od 4 km. Današnja oružja su višestruko jača od te bombe i njihov učinak je usporedno mnogo jači.
SAVJET ZA PREŽIVLJAVANJE
Uobičajeni simptomi izloženosti zračenju su mučnina, povraćanje i opća slabost. Na koži se pojavljuju rane sivkaste boje slične čirevima.
ZRAČENJE
Uz toplinsko zračenje, atomska fisija proizvodi alfa i beta čestice i gama zrake. Iako su radioaktivne čestice koje padnu na zemlju u obliku pepela ili prašine, to su ostaci uništenog materijala a ne samo zračenje. Zračenje se ne može zamijetiti ljudskim osjetilima. Geigerov brojač je potreban da bi se ustanovila prisutnost zračenja na brojčaniku ili jakim zvukom koji je sve jači što je zračenje veće.
Alfa čestice su slabo prodorne i lako je zaštititi se od njih. Ne mogu prodrijeti kroz kožu ali predstavljaju ozbiljni problem ako se progutaju ili udahnu.
Beta čestice neznatno prodiru i višeslojna odjeća i čizme pružaju potpunu zaštitu. Na izloženoj koži uzrokuju opekotine. Ako se progutaju, napadaju kosti, probavni trakt, štitnjaču i druge organe.
Gama zrake duboko prodiru. Putuju mnogo sporije od alfa i beta čestica, oštećuju sve tjelesne stanice.
PREOSTALO ZRAČENJE
Početno zračenje proizašlo u prvoj minuti nakon atomske eksplozije može ubiti - ali to traje samo kratko vrijeme. Nakon eksplozije prošla je i prijetnja početnog zračenja. Ipak izlaganje naknadnom zračenju može biti jednako opasno.
Količina naknadnog zračenja ovisi kako je bomba eksplodirala. Ako je to bilo visoko iznad tla i vatrena lopta nije došla do zemlje, ima malo naknadnog zračenja, što stratezi nazivaju 'čistom bombom'. Ako je eksplodirala na tlu ili blizu tla, velika količina zemlje i ostataka je usisana na velike visine i pada natrag na zemlju kao radioaktivna prašina. Teže čestice padaju u blizini eksplozije ali lagane mogu biti nošene vjetrom na velike udaljenosti šireći zračenje.
Zračenje ima vrijeme poluraspada. Do 70 % čestica nakon eksplozije ostaje radioaktivno samo jedan dan ili manje, ostalima trebaju godine dok im opadne radioaktivnost.
ATOMSKO SKLONIŠTE
U nedostatku dubokog bunkera opremljeng ventilacijom, vodom i zalihama hrane u kojem se čeka završetak atomskog sukoba i njegovih posljedica, najbolja zaštita je duboki rov s krovom pokrivenim slojem zemlje od jednog metra ili više. Ako je eksplozija dovoljno daleko da ga potpuno ne uništi, rov i zemlja će zaštititi od udarnog vala, vručine i zračenja.
Tražiti područje koje ima prirodne zaklone poput kotlina, vododerina, jaraka, i stijenja. Ako se nema pripremljeni rov, početi kopati - ODMAH! Čim je rupa dovoljno duboka, ući u nju i nastaviti kopati da se smanji izloženost zračenju. Ako ste uhvaćeni dok još kopate, odnosno niste završili, podignuti krov. Makar i od odjeće, to će zaštititi od prašine koja pada. Prodiruće zrake mogu doseći stoga nastojati biti ispod metra zemlje.
Ako eksplodira dok se je na otvorenom, što prije ići u sklonište. Unutra, svući vanjsku odjeću i zakopati je 30 cm u zemlju na jednom kraju skloništa. Ne riskirati ići van osim ako je zaista neophodno i ne koristi ponovo odbačenu odjeću. Ni pod kojim okolnostima ne izlaziti iz skloništa prvih 48 sati.
Ako je očajnički potrebna voda, na brzinu skočiti van, ne duže od pola sata, je dopušteno treći dan. Sedmog dana daljne izlaganje do pola sata može se produžiti osmog dana do jedan sat i zatim od dva do četiri sata sljedećih četiri dana i od trinaestog dana slijede uobičajeno radno vrijeme s poćinkom u skloništu.
DEKONTAMINACIJA
Ako je tijelo ili odjeća bila izložena zračenju, mora se dekontaminirati. Ostrugati zemlju s površine skloništa i natrljati izložene dijelove tijela i odjeće. Očetkati i baciti zemlju van. Obrisati kožu čistom krpom ako je moguće. Još je učinkovitije ako ima vode, oprati se sapunom i vodom umjesto zemljom.
SAVJET ZA PREŽIVLJAVANJE
Zračenje kojem je izložena nezaštićena osoba prvih nekoliko sati premašiti će primljeno zračenje u ostataku tjedna. Zračenje primljeno prvog tjedna premašiti će akumulirano zračenje kroz cijeli životni vijek na istom radioaktivno zagađenom području. Zato je važno ostati u zaklonu u prvo vrijeme.
ZAŠTITA
Strogo govoreći, nemoguće je potpuno se zaštititi od cjelokupnog zračenja ali dovoljna debljina zaštitnog materijala smanjiti će razinu zračenja na beznačajnu razinu. Navedeni su neki materijali i debljina potrebna da smanji prodiranje zračenja na 50 %.
|
Materijal |
Metara |
|
Željezo i čelik |
0,21 |
|
Beton |
0,66 |
|
Opeka |
0,6 |
|
Zemlja |
1 |
|
Led |
2 |
|
Drvo |
2,6 |
|
Snijeg |
6 |
LIJEČNIČKA NJEGA
SVE rane moraju biti pokrivene da se sprijeći prodor alfa i beta čestica. Opekotine uzrokovane beta česticama i gama zrakama ili vatrenom stihijom moraju biti isprane čistom vodom i zamotane. Mokrača se može koristiti ako nema čiste vode. Oči moraju biti pokrivene radi sprječavanja ulaska ostalih čestica i vlažna krpa stavi se na usta i nos radi sprječavanja dodatnog udisanja.
Zračenje utječe na krv i povećava sklonost upalama. Biti u predostrožnosti prema prehladi i dišnim upalama.
POSLJEDICE
Osim ako nije spremljeno u dubokom skloništu s posebnom zaštitom, sva hrana je vjerojatno primila određenu dozu zračenja. Treba biti oprezan s hranom koja sadrži visoke količine soli, s mliječnim proizvodima poput mlijeka i sira i s morskom hranom. Nakon testiranja ustanovljeno je da hrana koja sadrži sol i dodatke (aditive) ima veće količine zračenja nego hrana bez toga. Suho i prerađeno meso je više podložno zračenju nego svježe. Kosti upijaju najveću razinu zračenja zatim nemasno meso, a meso poput slanine najmanje.
VODA
Osim ako nije iz zaštićenog izvora, ne piti vodu najmanje 48 sati od eksplozije. Izbjegavati vodu iz jezera, bara, bazena i ostalih nepokretnih površinskih voda. Pročistiti i prokuhati vodu prije korištenja za piće.
Sljedeći izvori su najmanje zagađeni (poredani od najsigurnijih)
1. Podzemni zdenci i izvori
2. Voda u podzemnim cijevima i spremnicima
3. Snijeg prikupljen duboko ispod površine
4. Rijeke brzice
Iskopati rupu pored potoka koji brzo teče i neka se voda pročisti u nju. Ukloniti nečistoću s površine i zagrabiti vodu. U posudi s rupicama na dnu pročistiti vodu kroz slojeve pijeska i šljunka (kopati dublje do njega), ili kroz čarapu. Prokuhati u nekontaminiranoj posudi.
Pribor dekontaminitati temeljitim pranjem u vodi pod mlazom ili u prokuhanoj vodi.
ŽIVOTINJE I HRANA
Životinje koje žive ispod zemlje su manje izložene zračenju od onih na površini: zečevi, jazavci, voluharice i slične životinje su pun pogodak, ali kad se odvaže van, one će također biti kontaminirane. Ipak takvi izvori hrane se moraju koristiti. Povećati će se vlastita kontaminacija ali drugi izbor bi mogao biti gladovanje.
Da bi se smanjla kontaminacija od mesa, NE SMIJE se izravno rukovati lovinom. Staviti rukavice ili krpom omotati ruke dok se pažljivo skida koža i pere. Ostaviti meso koje je uz kost. Kosti zadrže 90 % zračenja i zato ostaviti barem 3 mm mesa na kostima. Mišićno tkivo i masnoće su najsigurniji dijelovi mesa. Baciti SVE unutarnje organe.
Nakon atomskog napada najsigurnija konzervirana hrana su juhe, povrće i voće.
SAVJET ZA PREŽIVLJAVANJE
Ribe i morske životinje su jače kontaminirane od kopnenih životinja na istom području. Ptice su posebno jako kontaminirane i ne bi ih trebalo jesti. Ipak, jaja su sigurna za jelo.
PREŽIVLJAVANJE NA DUŽE VRIJEME
Predviđanja dugotrajnih učinaka na okoliš većeg termonuklearnog sukoba se razlikuju. Mogućnost nuklearne zime s pratećim posljedicama na klimu i biljke daleko od sukobljenog područja bi učinio teškom čak i poljoprivredu dovoljnu za preživljavanje.
Prijevod iz jedne knjige o preživljavanju. Slike napravljene u programu Microsoft Designer.
Nema komentara:
Objavi komentar
Potpisani komentari biti će objavljeni ako su napisani tako da ih može čitati i Sveta Obitelj. Amen.